Etički kodeks

PREAMBULA 

Svi članovi DGIPH prihvaćaju da prakticiranje psihoterapije zahtjeva odgovornost u odnosu na njih same, u odnosu na njihove psihoterapijske zadatke, a također i odgovornost prema klijentima koji su sebe povjerili profesionalnom psihoterapeutu te tako s njom / njim stupili u poseban odnos.

DGIPH donosi etički kodeks i odgovorno je za njegovo provođenje u praksi. Etički kodeks su dužni poštovati svi članovi DGIPH-a: edukatori, terapeuti i edukanti.

Etička uputstva DGIPH-a služe:

  • da zaštite klijente/pacijente od ne etičkih primjena psihoterapije svih psihoterapeuta i svih edukatora.
  • da postave standarde ponašanja za sve svoje članove
  • da postave osnovu za upućivanje prigovora i žalbi.

1. PRIMJENJIVOST 

Slijedeća etička uputstva obvezuju sve članove DGIPH-a

2. PSIHOTERAPEUTSKA PROFESIJA 

Psihoterapeutska profesija je odvojena znanstvena profesija. Ona se bavi dijagnosticiranjem, razumijevanjem i planskim tretmanom psihosocijalnih, i psihosomatskih promjena, smetnji ponašanja i stanja patnje pomoću znanstvenih i psihoterapeutskih metoda. Psihoterapeutski proces se bazira na interakciji između jednog ili više klijenata / pacijenata i jednog ili više psihoterapeuta s ciljem promicanja promjena u sferi kvalitete života i daljnjeg razvoja klijenta. Psihoterapijsku profesiju karakterizira obvezom ispunjenja prije spomenutih ciljeva. Od psihoterapeuta se traži da upotrebe svoju stručnost i da vode računa o dostojanstvu i samopoštovanju pojedinca u najboljem interesu klijenta / pacijenta. Profesionalno stajalište psihoterapeuta mora biti u skladu s njenim / njegovim profesionalnim treningom.

2a. Odnos terapeut – klijent, edukator – edukant 

  • Odnos terapeut / klijent, edukator / edukant je profesionalni odnos u okviru kojeg je dobrobit klijenta / edukanta osnovna briga terapeuta / edukatora.
  • Dostojanstvo, jedinstvenost i vrijednost klijenta / edukanta uvijek se mora poštivati.
  • Cilj gestalt terapeuta je unapređivanje svjesnosti klijenta / edukanta, ohrabrivanje samopodrške, te olakšavanje osobnog razvoja i autonomije klijenta sa naročitim osvrtom na povećanje mogućnosti izbora koji im je dostupan, zajedno s njihovom sposobnošću / voljom da prihvate odgovornost za odluke koje donose.
  • Gestalt terapeuti moraju shvatiti koji je značaj odnosa za uspješnu terapiju te biti svjesni njegove snage i utjecaja u okviru terapeutske situacije. Uvažavajući profesionalno saznanje o važnosti odnosa terapeut / edukator ne smije eksploatirati klijenta / edukanta financijski, seksualno, emocionalno ili socijalno.
  • Seksualno zlostavljanje u formi ponovljenih komentara, gesti ili fizičkog kontakta seksualne prirode smatra se ne etičkim.
  • Gestalt terapeut mora biti svjestan situacije u kojoj se neki drugi odnosi i vanjske obveze sukobljavaju s interesima klijenta. U slučaju takvog konflikta interesa dužnost gestalt terapeuta je da radi na tom problemu.
  • Gestalt terapeuti moraju biti svjesni da dvostrukost odnosa sa zaposlenikom, bliskim prijateljem, rođakom ili partnerom utječe na profesionalni sud.
  • Svaki oblik zloupotrebe je prekršaj profesionalnih psihoterapeutskih smjernica. Odgovornost za takve postupke leži isključivo na psihoterapeutu. – Izostanak odgovornosti u odnosu na povjerenje i ovisnost u psihoterapiji ozbiljan je prekršaj tretmana

3. PSIHOTERAPIJSKI ODNOS 

Na početku psihoterapijskog tretmana od terapeuta se očekuje da svog klijenta / edukanta upozna s njihovim pravima s naglaskom na sljedeće:

  • upoznaje ga s terapijskom metodom koja će se upotrebljavati (prilagođena i odgovarajuća psihoterapijskom tretmanu)
  • upoznaje ga s uvjetima uključujući način otkazivanja seansi i prekidanja tretmana.
  • s opsegom i vjerojatnim trajanjem psihoterapijskog tretmana.
  • financijski uvjeti tretmana kao što su: cijena seanse, plaćanje propuštenih seansi itd.
  • povjerljivost – procedura žalbe Pacijentu / klijentu treba dati priliku da odluci ući u psihoterapiju i da izabere psihoterapeuta.

Psihoterapeuti kao i ostalo osoblje vezani su principima povjerljivosti u vezi svih informacija koji su dobili tijekom psihoterapeutske prakse. isto se odnosi i na superviziju

3a. Povjerenje 

  • Cjelokupan odnos između klijenta / edukanta i terapeuta / edukatora smatra se povjerljivim. Kada kod terapeuta / edukatora postoji bilo kakva sumnja u pogledu granica povjerenja ona / on mora zahtijevati superviziju.
  • Klijent / edukant treba biti obaviješten da u izuzetnim okolnostima, kada je on (klijent) u opasnosti terapeut / edukator može raskinuti odnos povjerenja i poduzeti odgovarajuće korake.
  • Kada terapeut / edukator želi koristiti određene informacije dobivene tijekom rada mora dobiti odobrenje klijenta / edukanta te sačuvati njihovu anonimnost.

4. PROFESIONALNA SPOSOBNOST I RAZVOJ 

  • Psihoterapeuti trebaju prakticirati svoju profesiju na kompetentan i etički način. Od njih se traži da prate istraživanja i razvoj u znanstvenom području psihoterapije. Kako bi to postigli trebaju se neprestano profesionalno razvijati.
  • Gestalt terapeuti / edukatori imaju posebnu odgovornost da nastave svoj osobni i profesionalni razvoj putem regularne supervizije, daljnjih treninga i osobnom terapijom.
  • Razvoju profesionalnih sposobnosti doprinosi učešće u istraživanjima i publiciranje radova.
  • Terapeuti / edukatori moraju obratiti pažnju na situacije u kojima je uočljiva limitiranost njihove profesionalne kompetencije. Kada to primijete potrebna je konzultacija s kolegama ili supervizorom. Moguće je i da rješenje situacije bude u prepuštanju klijenta / edukanta drugom terapeutu.

5. PRAVA / OBJEKTIVNA ISTINITA INFORMACIJA 

  • Informacija data klijentu / edukantu mora biti istinita, objektivna i prava. Bilo kakvo krivo i neutemeljeno oglašavanje i obećavanje ozdravljenja je nedopustivo.
  • Reklama treba biti ograničena na deskriptivne stavove o raspoloživim uslugama i kvalifikacijama osobe koja ih pruža. Reklama ne treba obuhvaćati svjedodžbe, vršiti usporedbe s drugim terapijskim pristupima ili na bilo koji način nagovještavati da su spomenute usluge efikasnije od onih predviđenih u drugim školama psihoterapije.

6. PROFESIONALNA ODGOVORNOST I ODNOS S KOLEGAMA 

  • tamo gdje je potrebno terapeuti / edukatori rade interdisciplinarno s drugim znanstvenicima za dobrobit klijenta / edukanta.
  • Psihoterapijska praksa predstavlja aktivnost koja podrazumijeva prihvaćanje profesionalne odgovornosti prema klijentima, kolegama i društvu u cjelini. Dobrobit svakog klijenta predstavlja osnovnu brigu psihoterapeuta.
  • terapeuti / edukatori moraju poduzeti odgovarajuće mjere kako bi obezbijedili sigurnost svojih klijenata / edukanata u fizičkom okruženju u kojem se odvija terapija.
  • terapeutima / edukatorima se preporuča da svoj profesionalni rad adekvatno pokriju odgovarajućim osiguranjem odštete.

7. ETIČKA UPUTSTVA ZA TRENING IZ GESTALT PSIHOTERAPIJE 

Prije spomenuta etička uputstva također se primjenjuju na odnos između edukatora i edukanta.

8. DOPRINOS ZDRAVSTVENOM SEKTORU 

S obzirom na njihovu socijalnu odgovornost psihoterapeutima se savjetuje da sudjeluju u potpori i kreiranju uvjeta življenja koji će unaprijediti. podupirati i uspostavljati psihološko zdravlje i općenitu daljnju zrelost i razvoj naroda.

9. PSIHOTERAPIJA KAO PROFESIJA 

Psihoterapeuti će nastojati da se u svojim javnim istupima bilo pisanim ili usmenim, uzdržavaju od štetnih izjava zaključaka i / ili aluzija-nagovještaja koji podcjenjuju položaj, kvalifikacije ili karakter kolega. Psihoterapeuti također prihvaćaju odgovornost da se suoče s kolegama, koji se ponašaju suprotno etičkom kodu i da ih upute odgovarajućem odboru.

10. POVREDA ETIČKOG KODEKSA 

Svaki član društva mora biti upoznat sa žalbenim postupkom prilikom povrede etičkog kodeksa.

PRILOZI:

Pravilnik o žažbenom i disciplinskom postupku DGIPH (PDF)

Scroll to Top